Ljutnja, anksioznost i nervoza tri su emocije koje se lako zamijene, pogotovo kada se u tijelu pojave slični osjećaji: napetost, ubrzan puls ili unutarnji nemir.
Ipak, svaka od tih emocija ima svoju poruku i svrhu.

Razumijevanje razlika pomaže ti da jasnije reagiraš, bolje postaviš granice i brže se smiriš.
I možda — da osoba do tebe ne pati previše u trenucima kad nisi izbalansiran/a.

Ljutnja

Ljutnja je emocija koja najkraće traje.
Javlja se kada je neka naša granica pređena ili kada osjećamo da nas netko ili nešto ne poštuje.
To je normalan i zdrav signal da nam nešto ne odgovara i da se situacija treba promijeniti.

U tijelu se ljutnja osjeti kao toplina, napetost, val energije ili potreba da nešto kažemo ili učinimo.
Ona nas potiče na akciju i jasno postavljanje granica.

Često kada se pojavi ljutnja, razlog nije samo situacija nego i osoba koja nas je „trigerirala“.
U tom trenutku, kad i ako to osvijestim, pitam se: Što je tu zapravo moje, a što dolazi od te osobe?

Jer ljutnja uvijek nešto otkriva — bilo o našim granicama, očekivanjima, ranama ili vrijednostima.

Drugi ljudi su, htjela ja to ili ne, odlična škola.
Prvo su učitelji — pokazuju gdje još imamo posla sa sobom.
Onda su ogledalo — vraćaju nam ono što možda ne želimo vidjeti.
Tek nakon toga postaju suradnici — kada naučimo preuzeti svoj dio odgovornosti.

Kad tako gledaš, ljutnja više nije samo neugodan osjećaj, nego kompas koji pokazuje gdje možeš rasti.

Anksioznost

Dok ljutnja pokazuje prema van, anksioznost uvijek pokazuje prema unutra.
Ne uči nas preko drugih ljudi, nego preko vlastitog unutarnjeg pejzaža: misli koje skaču, tijela koje se napinje i srca koje traži mir.

Anksioznost je također učitelj — samo tiši i uporniji.
Ne gurne, nego šapće.
Ne traži suočavanje s drugima, nego blizinu sa samim sobom.

Kad je tako promatraš, prestaje biti neprijatelj i postaje vodič.
Pokazuje gdje si preopterećena, gdje gubiš korak sa sobom i gdje te tijelo moli da staneš, usporiš i vratiš se u centar.

Anksioznost se javlja kad se osjećaš nesigurno, preplavljeno ili kao da ti nešto prijeti.
Tijelo je pokazuje ubrzanim disanjem, stezanjem u prsima, nemirom u trbuhu, hladnim rukama ili mislima koje jure kroz najgore scenarije.

Obično nas potiče na povlačenje, izbjegavanje ili traženje sigurnosti.

Nervoza

Nervoza je najblaže i najkraće emocionalno stanje od ova tri.
Povezana je s vrlo konkretnim situacijama: razgovor za posao, ispit, važan poziv ili sastanak.
Nestaje čim situacija prođe.

Tijelo je pokazuje kao „leptiriće“ u trbuhu, lagano znojenje, kratkotrajnu napetost ili ubrzan puls.

Često koristimo izraz nervoza i kad je zapravo nešto drugo u pozadini.

Glavne razlike

• Ljutnja te usmjerava prema van — želiš nešto reći, promijeniti ili postaviti granice.

• Anksioznost te povlači prema unutra — tražiš sigurnost i jasniju sliku.

• Nervoza je kratkotrajna i vezana uz konkretan događaj.

Zašto je važno znati razliku?

Kad ne znamo što zapravo osjećamo, reagiramo impulzivno ili neadekvatno.

Ako brkaš ljutnju s anksioznošću — možda ćeš potisnuti granice.
Ako brkaš anksioznost s nervozom — možeš se pitati zašto se „nervoza“ ne smiruje.
Ako brkaš nervozu s ljutnjom — možeš djelovati preoštro ili prenaglo.

Svaka emocija ima svoju funkciju i svoju poruku.
Kada je prepoznamo, možemo reagirati smirenije i svjesnije.

Kako se smiriti — ovisno o emociji

Kod ljutnje: nekoliko sporih izdaha, kratko kretanje, fizičko pražnjenje, jasnije definiranje granica.
Kod anksioznosti: grounding tehnike, sporiji izdah od udaha, tijelo na čvrstoj površini, pisanje misli.
Kod nervoze: priprema, normalizacija („ovo mi je važno“), kratke fokus tehnike prije situacije.

Za kraj

Ljutnja, anksioznost i nervoza mogu izgledati slično, ali nose potpuno različite poruke.
Razlikovanje tih emocija omogućuje ti da se lakše smiriš, bolje razumiješ sebe i jasnije komuniciraš svoje potrebe.